Niccolò Fontana Tartaglia (Brescia, 1499. - Venecija, 13. 12.1557.), mletacki matematicar.
Objavio je veliki broj knjiga ukljucujući i prve prevode djela Arhimeda, Euklida i kompilaciju do tada proslavljenih matematicara. Kada su Francuzi pod kraljem Lujom XII. nakon borbe osvojili njegovo rodno mjesto Bresciu, usred opsteg pokolja s porodicom se sklonio u katedralu. Vojnici su mu rasjekli celjust i nepce te su ga ostavili da lezi. Mislili su da je mrtav. Njegovala ga je majka, ali nikad vise nije mogao jasno govoriti te je dobio nadimak tartalja sto znaci mucavac.
Od privatnog je učitelja, kojeg je imao dok su to sredstva dozvoljavala, naučio samo pola abecede, dok je ostalo naucio sam. Bio je samouk i u matematici, ali je znatno pridonio sirenju klasicne misli u tadasnjoj skolovanoj srednjoj klasi.
Smatrali su ga cudakom jer je matematicke probleme rjesavao pisuci krecnjakom po poledjini nadgrobnih spomenika.
U to je vrijeme naucnicima je bilo vazno da u direktnim dvobojima zadavaju zadatke jedan drugome pred publikom. Na takvim je dvobojima svaki natjecatelj imao isto vrijeme za rjesavanje zadataka koje je zadao protivnik. Pobjednik je najčešće bio novcano nagradjen, ali je ponekad dobijao i katedru na sveucilistu. Tartagliu je na jedno takvo suceljavanje 1535. godine pozvao Antonio Maria Del Fiore. Tartalja je naslutio da Fiore zna rijes avati kubne jednacine tipa
pa je vrijeme prije dvoboja iskoristio razmatrajuci taj problem. Poslije je o tome napisao:
Ulozio sam svu svoju snagu i umijece da bih nasao pravilo za rjesavanje kubnih jednacina Zahvaljujući blagonaklonosti sudbine, to mi je i uspjelo osam dana prije zakazanog dvoboja.
Tartaglia je na dan odrzavanja dvoboja 20. 02. 1535. u dva sata rijesio svih 30 zadanih zadataka dok Fiore nije niti jedan. Bavio se i proracunavanjima putanje balističkih projektila, ali je pisao i o medjuljudskim odnosima, obicajima u tadasnjoj trgovini i napretku na polju matematike.
Tartaglin suvremenik Gerolamo Cardano je prevarom uspio dobiti rjesenje kubne jednacine i objaviti je u svojoj knjizi nakon cega je izbilazestoka i dugotrajna rasprava dvojice matematicara i njihovih sljedbenika. Formula je i danas poznata pod nazivom Cardanova formula.
Okrugle zagrade kakve danas poznajemo prvi je 1556. godine upotrijebio Tartaglia u svojoj knjizi
Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.