Kvadratna matrica kod koje su svi elementi izvan glavne diagonale jednaki nuli je dijagonalna matrica odnosno ako važi
d
i
,
j
=
0
if
i
≠
j
∀
i
,
j
∈
{
1
,
2
,
…
,
n
}
{\displaystyle d_{i,j} = 0 \text{ if } i \ne j\ \forall i,j \in \{1, 2, \ldots, n\}}
Dijagonalna matrica ima oblik
D
=
[
d
11
0
⋯
0
0
d
22
⋯
0
⋯
⋯
⋯
⋯
0
0
⋯
d
n
n
]
{\displaystyle
D=\begin{bmatrix} d_{11} & 0 & \cdots & 0\\ 0 & d_{22} & \cdots & 0\\ \cdots & \cdots & \cdots & \cdots \\ 0 & 0 &\cdots & d_{nn} \end{bmatrix}}
Primjer
Dijagonalna matrica je
[
1
0
0
0
4
0
0
0
−
2
]
{\displaystyle
\begin{bmatrix} 1 & 0 & 0\\ 0 & 4 & 0\\ 0 & 0 & -2\end{bmatrix}}
Pojam dijagonalna matrica ponekad se može odnositi na pravouglu dijagonalnu matricu. Ovdje su
d
i
j
=
0
{\displaystyle d_{ij} =0}
i
d
i
i
≠
0
{\displaystyle d_{ii} \ne 0}
Primjer
[
1
0
0
0
4
0
0
0
−
3
0
0
0
]
i
l
i
[
1
0
0
0
0
0
4
0
0
0
0
0
−
3
0
0
]
{\displaystyle
\begin{bmatrix} 1 & 0 & 0\\ 0 & 4 & 0\\ 0 & 0 & -3\\ 0 & 0 & 0\\ \end{bmatrix} ili \begin{bmatrix} 1 & 0 & 0 & 0 & 0\\ 0 & 4 & 0& 0 & 0\\ 0 & 0 & -3& 0 & 0\end{bmatrix}}
Mi ćemo razmatrati samo kvadratne matrice. Svaka kvadratna dijagonalna matrica je simetrična matrica. Jednodimenzionalna matrica je uvijek dijagonalna.
Skalarna matrica [ ]
Ako je
A
=
[
a
δ
i
j
]
{\displaystyle A=[a\,\delta_{ij}]}
,tj. ako je matrica dijagonalna i ako su joj elementi na glavnoj dijagonali međusobno jednaki onda je to skalarna matrica
[
λ
0
0
0
λ
0
0
0
λ
]
≡
λ
I
3
{\displaystyle
\begin{bmatrix} \lambda & 0 & 0 \\ 0 & \lambda & 0 \\ 0 & 0 & \lambda \end{bmatrix} \equiv \lambda \boldsymbol{I}_3}
Označavanje [ ]
Dijagonalna matrica čiji su elementi
a
1
,
a
2
,
.
.
.
a
n
{\displaystyle a_1, a_2,...a_n}
na glavnoj dijagonali označava se sa
d
i
a
g
(
a
1
,
.
.
.
,
a
n
{\displaystyle diag(a_1,..., a_n}
Matrix operacije [ ]
Operacije sa dijagonalnim matricama su jednostavne.
sabiranje
d
i
a
g
(
a
1
,
.
.
.
,
a
n
)
+
d
i
a
g
(
b
1
,
.
.
.
,
b
n
)
=
d
i
a
g
(
a
1
+
b
1
,
.
.
.
,
a
n
+
b
n
)
{\displaystyle diag(a_1,..., a_n) + diag(b_1, ..., b_n) = diag(a_1 + b_1, ..., a_n + b_n)}
množenje
d
i
a
g
(
a
1
,
.
.
.
,
a
n
)
∗
d
i
a
g
(
b
1
,
.
.
.
,
b
n
)
=
d
i
a
g
(
a
1
b
1
,
.
.
.
,
a
n
b
n
)
{\displaystyle
diag(a_1, ..., a_n) * diag(b_1,..., b_n) = diag(a_1b_1, ..., a_nb_n)}
Diagonalna matrica
d
i
a
g
(
a
1
,
.
.
.
,
a
n
)
{\displaystyle diag(a_1, ..., a_n)}
je invertabilna ako su elementi
a
1
,
.
.
.
,
a
n
)
{\displaystyle a_1, ..., a_n)}
različiti od nule.
d
i
a
g
(
a
1
,
.
.
.
,
a
n
)
−
1
=
d
i
a
g
(
a
1
−
1
,
.
.
.
,
a
n
−
1
)
{\displaystyle diag(a_1, ..., a_n)^{-1} = diag(a_1^{-1}, ..., a_n^{-1})}
.
Osobine [ ]
Dijagonalna matrica je simetrična
D
=
D
T
{\displaystyle D=D^T}
d
e
t
D
=
a
11
a
22
.
.
a
n
n
{\displaystyle detD=a_{11}a_{22}..a_{nn}}
D
i
j
=
{
0
,
i
≠
j
;
∏
i
=
1
n
−
1
d
i
i
,
i
=
j
.
{\displaystyle
D_{ij}=\begin{cases}0,&i\ne j;\\ \prod\limits_{i=1}^{n-1}d_{ii},&i=j.\end{cases}}
Inverzna matrica dijagonalne matrice je
D
−
1
=
[
d
11
−
1
0
⋯
0
0
d
22
−
1
⋯
0
⋯
⋯
⋯
⋯
0
0
⋯
d
n
n
−
1
]
{\displaystyle
D^{-1}=\begin{bmatrix} d_{11}^{-1} & 0 & \cdots & 0\\ 0 & d_{22}^{-1} & \cdots & 0\\ \cdots & \cdots & \cdots & \cdots \\ 0 & 0 &\cdots & d_{nn}^{-1} \end{bmatrix}}
Primjeri [ ]
0
=
d
i
a
g
{
0
,
0
,
…
,
0
}
=
[
0
0
⋯
0
0
0
⋯
0
⋯
⋯
⋯
⋯
0
0
⋯
0
]
{\displaystyle ~0=\mathrm{diag}\,\{0,0,\dots,0\}=\begin{bmatrix} 0 & 0 & \cdots & 0\\ 0 & 0 & \cdots & 0\\ \cdots & \cdots & \cdots & \cdots \\ 0 & 0 &\cdots & 0 \end{bmatrix}}
E
=
d
i
a
g
{
1
,
1
,
…
,
1
}
=
[
1
0
⋯
0
0
1
⋯
0
⋯
⋯
⋯
⋯
0
0
⋯
1
]
{\displaystyle
E=\mathrm{diag}\,\{1,1,\dots,1\}=\begin{bmatrix} 1 & 0 & \cdots & 0\\ 0 & 1 & \cdots & 0\\ \cdots & \cdots & \cdots & \cdots \\ 0 & 0 &\cdots & 1 \end{bmatrix}}
diag
(
1
,
3
,
5
)
=
(
1
0
0
0
3
0
0
0
5
)
{\displaystyle \operatorname{diag} \left(1,3,5\right)= \begin{pmatrix} 1 & 0 & 0 \\ 0 & 3 & 0 \\ 0 & 0 & 5 \end{pmatrix}}
ima vrijednosti
λ
1
=
1
,
λ
2
=
3
,
λ
3
=
5
{\displaystyle
\lambda_1=1,\; \lambda_2=3,\; \lambda_3=5}
sa odgovarajućim vektorima
e
1
=
(
1
0
0
)
,
e
2
=
(
0
1
0
)
,
e
3
=
(
0
0
1
)
{\displaystyle e_1=\begin{pmatrix} 1 \\ 0 \\ 0 \end{pmatrix},\quad e_2=\begin{pmatrix} 0 \\ 1 \\ 0 \end{pmatrix},\quad e_3=\begin{pmatrix} 0 \\ 0 \\ 1 \end{pmatrix}}
diag
(
0
,
0
)
=
(
0
0
0
0
)
{\displaystyle \operatorname{diag} \left(0,0\right)= \begin{pmatrix} 0 & 0 \\ 0 & 0 \\ \end{pmatrix}}
ima vrijednosti
λ
1
,
2
=
0
{\displaystyle \lambda_{1,2}=0}
sa odgovarajućim vektorima
e
1
=
(
1
0
)
,
e
2
=
(
0
1
)
{\displaystyle e_1=\begin{pmatrix} 1 \\ 0 \end{pmatrix},\quad e_2=\begin{pmatrix} 0 \\ 1 \end{pmatrix}}
M
=
[
3
0
0
0
0
1
/
3
0
0
0
0
−
1
0
0
0
0
1
/
2
]
{\displaystyle M = \begin{bmatrix} 3 & 0 & 0 & 0\\ 0 & 1/3 & 0 & 0\\ 0 & 0 & -1 & 0\\ 0 & 0 & 0 & 1/2 \\ \end{bmatrix}}
.
U odnosu na glavnu dijagonalu označava se sa
M
=
d
i
a
g
(
3
,
1
/
3
,
−
1
,
1
/
2
)
{\displaystyle M = diag (3, 1/3, -1, 1/2)}
Njena inverzna matrica je
M
−
1
=
[
1
/
3
0
0
0
0
3
0
0
0
0
−
1
0
0
0
0
2
]
{\displaystyle M^{-1} = \begin{bmatrix} 1/3 & 0 & 0 & 0\\ 0 & 3 & 0 & 0\\ 0 & 0 & -1 & 0\\ 0 & 0 & 0 & 2 \\ \end{bmatrix}}
Stepenovana na n-ti stepen
M
n
=
[
3
n
0
0
0
0
1
/
3
n
0
0
0
0
(
−
1
)
n
0
0
0
0
1
/
2
n
]
.
{\displaystyle M^n = \begin{bmatrix} 3^n & 0 & 0 & 0\\ 0 & 1/3^n & 0 & 0\\ 0 & 0 & (-1)^n & 0\\ 0 & 0 & 0 & 1/2^n \\ \end{bmatrix}.}
njena determinanta je
det
(
M
)
=
|
3
0
0
0
0
1
/
3
0
0
0
0
−
1
0
0
0
0
1
/
2
|
=
3
×
1
3
×
(
−
1
)
×
1
2
=
−
1
2
{\displaystyle \mbox{det}(M) = \begin{vmatrix} 3 & 0 & 0 & 0\\ 0 & 1/3 & 0 & 0\\ 0 & 0 & -1 & 0\\ 0 & 0 & 0 & 1/2 \\ \end{vmatrix}=3\times \tfrac 13 \times (-1)\times \tfrac 12 = -\tfrac 12}
Izvori [ ]
http://www.physics.miami.edu/~nearing/mathmethods/operators.pdf
http://www.physics.miami.edu/~nearing/mathmethods/
http://www.rokip.net/index.php?option=com_content&view=article&id=128:diagonalisieren-einer-matrix&catid=50:lineare-algebra&Itemid=54